Kamate i dalje visoke

Bez autora
Mar 01 2011

Narodna banka Srbije je objavila da je politički rizik zemlje smanjen i da to može da poveća već pokazani interes investitora da ulažu. Premija rizika Srbije je u padu od novembra prošle godine. Ekonomisti, međutim, smatraju da se naš kreditni rejting BB minus i ne smatra investicionim, već špekulativnim nivoom. Nizak kreditni rejting neminovna je posledica nesolidnosti države i svih grešaka ekonomske fiskalne politike. Kreditni rejting zavisi od ponašanja zemlje i poverenja svetske finansijske javnosti u nju i njene finansije. Srbija ima krajnje slab ugled, a to je pokazao i prošlonedeljni debakl sa prodajom evroobveznica. Naime, prodato je manje od polovine emitovanih dugoročnih zapisa.

Kamate i dalje visokeNarodna banka Srbije je objavila da je politički rizik zemlje smanjen i da to može da poveća već pokazani interes investitora da ulažu.

Premija rizika Srbije je u padu od novembra prošle godine. Ekonomisti, međutim, smatraju da se naš kreditni rejting BB minus i ne smatra investicionim, već špekulativnim nivoom.

- Nizak kreditni rejting neminovna je posledica nesolidnosti države i svih grešaka ekonomske fiskalne politike - smatra ekonomista Boško Mijatović.

- Kreditni rejting zavisi od ponašanja zemlje i poverenja svetske finansijske javnosti u nju i njene finansije. Srbija ima krajnje slab ugled, a to je pokazao i prošlonedeljni debakl sa prodajom evroobveznica. Naime, prodato je manje od polovine emitovanih dugoročnih zapisa.

S druge strane, kako kaže Mijatović, Narodna banka zagovara dinarske vrednosne hartije, kako bi se razvilo domaće finansijsko tržište i kako bi se na investitore preneo kursni rizik. Međutim, toga nigde nema. Bilo bi dobro da se investitori interesuju za naše dinarske zapise, ali oni to ne čine. Zbog toga moramo da emitujemo onakve hartije kakve investitori hoće, a to je u evrima. Možda bi poneki špekulant i prihvatio da uđe u igru sa kursnim rizikom, ali bi tražio veoma visoku kamatnu stopu.

Stope

  • Državni zapisi indeksirani u evrima 4,5 do 6 odsto
  • Državni zapisi u dinarima od 13,5 do 15,2 odsto
  • Komercijalni krediti države 5 do 6 odsto

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik